Ljubavno pismo u Raj

Mili moj 

Prošla je još jedna misa zadušnica.

Najteža.

Najtužnija.

Ona za dan smrti.

Trinaesta.

I između njih dvanaest tužnih godina.

&

Povadila sam i prebrala krumpir i sad ga vozim u onaj prvi podrumak.

Zamračila sam prozor, kako si uvijek i Ti.

Da ne klija.

&

A jesi vidio luk?

Lani sam ga vadila između dvije kiše, pa brzo trunuo.

A ove godine bila suša, to mu valjda pasalo, pa bio krupan i zdrav.

Svi rekli da se luk ne smije zalijevati, a ja ga potajice, predveče malo i zalila.

Nitko ne može živjeti bez vode, pa ni luk.

No ove godine svi, hvala dragom Bogu, imali dobar luk.

Mora da su ga svi potajice zalijevali.

&

Kokoši slabo nose.

Kažu da je to zbog velike vrućine i da će sad biti bolje.

Nadam se.

Dobro ih hranim.

Imaju veliki ispust.

I đubranu u toru.

Za jednu kokoš, kud ćeš bolje.

&

A šta kažeš na ovce?

Krasne, jel’de?!

Svi kažu da zrno ide samo uveče, jer preko noći preživaju.

Al’ ja dam malo i ujutro.

Pa i njima je dug dan.

Jutros sam im pokosila pašnjak, da izraste mlada i pitoma trava.

Iza te prevelike suše ostali samo neki suhi batrljci.

Tko bi to jeo?

Eno ih sad, raširili se po cijelom pašnjaku.

Milina ih za gledati.

Ako sve bude u redu, trebalo bi biti sedam janjaca.

&

Ovog proljeća nisam kupovala pačiće.

I sad sam tužna zbog toga.

Lijepe su, mile, i pred Martinje fine i prefine.

Al’, zajele bi mi pola mirovine.

Nikad im dosta hrane.

Mislim da ću u proljeće ipak kupiti tri.

Makar tri.

Da me vesele dok gegaju do Pakre.

&

E,da si ti makar makar sa mnom, brujao bi traktor i u našem dvorištu.

Zorili bi sad kukuruzi i na našoj njivi i bilo bi zrnja za cijelo jato pataka.

&

Jesi vidio da sam kupila novi trimer?

-Pa kako gospođo?, što ste radili s njim?

To je štilov, trebao vam je služiti još makar par godina, govorio je oljuto trgovac koji mi je prodao prvi, pa sad i drugi trimer.

&

A kako? Kako?

Niti ga znam očistiti.

Niti ga znam podmazati.

Niti znam zašto ronda kad ronda.

Niti ga mogu upaliti dok ga nogom ne pritisnem.

I tako.

&

Nema šljiva ove godine.

Ni za lijek.

Al’ pravit ću pekmez.

Ne mogu cijelu godinu bez tvojih najdražih kiflica.

Kupila šljive u kraju gdje nije bilo mraza.

&

Nema ni mahuna ove godine.

Zbog suše.

A ja posadila one žute pritkašice od kojih si volio salatu sa bijelim lukom.

&

Zečići su dobro.

A i ja sam ti dobro.

Posla je puno i uvijek mislim da moram raditi za dvoje:

za Tebe i za sebe.

Tako i volim.

Za Tebe i za sebe.