Ovo sam juče dobila od susjede:
džem od šljiva kamenjara, teglica domaće”vegete”, teglica ukiseljenih ljutih papričica punjenih sirom.
&
Ako ništa ne praviš, nemaš ništa ni za dati.
Ako ništa ne daš, nećeš ništa ni dobiti.
Jer,...neću ni ja k njoj otići praznih ruku.
&
Divno je živjeti na selu.
Mi u našem “šoru” imamo sve.
Što nemam ja,imaju oni preko ceste.
Što nemaju oni preko ceste, imam ja.
Ako nemam ni ja, ni oni preko ceste, imaju oni niz cestu.
Ili oni uz cestu.
U cijelom selu uvijek netko ima to što ti treba.
&
Ove stvari sa slike nisam ni vidjela u trgovini.
A kako ću i vidjeti,kad ne pamtim kad sam bila u trgovini.
Ne pamtim ni kada sam bila na bankomatu.
&
Oko mene raste menta.
I miriši.
Raste i kadulja.
I ona miriši.
Rastu i koprive.
Ne miriše, ali su zdrave.
Za čaj svakako, a za nuždu umjesto špinata.
&
Kokoši kokodaču.
Kad imaš jaja, ne boj se gladi.
&
Još nisam”načela” kupovna drva.
Režem polako okolni krš i granje voćaka od proljetne rezidbe.
Nije to neka jaka vatra, ali…nije to još ni neka jaka zima.
&
Ljetna bašča pokrčena.
Čeka oranje.
Zimska baščica posađena.
Malo salate,malo špinata,malo matovilca.
Dala preko ceste rasadu zimske salate.
Dobila od njih lučice domaćeg češnjaka.
Crveni luk ću posaditi kasnije.
Kad malo zazimi.
&
Lukovice kane i gladiola povađene i spremljene.
Lukovice tulipana,zumbula i narcisa posađene.
Perunike i božuri se sami brinu o sebi i svojoj cvatnji, pa njih nisam ni vadila.
&
-Jeste vrijedni, dovikuju susjedi u prolazu.
Neki biciklom,pa prođu brže, neki pješice, pa zastanu.
-Malo, malo, odgovaram i jednima i drugima.
-Ima dana , nastave ovi što idu pješice.
-Ma da, još ćemo se stići i umoriti, prihvatim ja i malo se uspravim od kopanja.
Pa kad susjedi prođu, prionem opet poslu.
-Je l’ ide pos’o?, čuje se opet.
-Ide, ide, hvala Bogu!,odgovorim ja.
I tako, dok sunce ne zađe.
I tako svakoga dana.
&
A sunce zabadava.
Naše.
Domaće.
Slavonsko.
Šta mu “fali”?
Ne moraš putovati stotine kilometara do njega.
&
Sve je na selu zabadava.
I spokoj.
I sreća.
I mir.
&
Zato, dođite i vi.
Tko god može.
Požaliti neće nitko.
A praznih kuća je još jako, jako puno.